61. sigurnosna konferencija u Minhenu
U Minhenu je počela 61. sigurnosna konferencija koja se održava do 16. februara 2025., a okuplja vodeće svjetske stručnjake i političare kako bi raspravljali o ključnim sigurnosnim izazovima današnjice. Ove godine, fokus je na temama globalne sigurnosti, geopolitičkih napetosti i međunarodne saradnje, te je u centru pažnje i rusko-ukrajinski sukob kao i Bliski istok. Na konferenciji učestvuje i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
U fokusu trodnevne sigurnosne konferencije u Minhenu su brojne teme među kojim rat u Ukrajini koji posebno pogađa Evropu, a što će biti i osnova za razgovore o budućnosti Ukrajine. Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da će se američki i ruski zvaničnici sastati u Minhenu, ali Rusija, koja ne učestvuje, nije još komentarisala Trampovu tvrdnju. On je najavio trenutni početak mirovnih pregovora o završetku rata u Ukrajini nakon, kako je rekao, "dugog i vrlo produktivnog" razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Donald Tramp:
„Mislim oni su dio toga. Mi bismo uključili Ukrajinu, uključili Rusiju i mnoge druge ljude. Mnogo je ljudi u ovoj igri. Vrlo je zanimljiva situacija ali rat u Ukrajini se mora završiti“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je u obraćanju na Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu da ne zna za bilo kakav sastanak sa ruskim zvaničnicima, pojasnivši da će redoslijed sastanaka za njega biti SAD, a zatim Evropa, prije bilo kakvog potencijalnog sastanka sa Rusijom. Volodimir Zelenski:
„Naš prioritet je sastanak Ukrajine i SAD, i tek nakon ovih sastanaka kada nastane plan kako zaustaviti Putina, može biti pravednoga razgovora s Rusima. Evropljani treba da budu uključeni“.
Američku delegaciju predvodi američki potpredsjednik Džejms Dejvid Vens (James David Vance) koji je uoči konferencije rekao da bi SAD mogle pogoditi Moskvu sankcijama i potencijalnim vojnim djelovanjem ako ruski predsjednik ne pristane na mirovni sporazum koji Kijevu garantuje dugoročnu nezavisnost, izvijestio je Wall Street Journal. Džejms Dejvid Vens:
"Postoje ekonomski alati uticaja, postoje svakako i vojni alati uticaja koje bi SAD mogle upotrijebiti protiv Putina. Bezbroj je formulacija, konfiguracija, ali nam je stalo da Ukrajina ima suverenu nezavisnost."
Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da bi mir u Ukrajini, bez učešća Ukrajine u pregovorima, predstavljao "kapitulaciju", te da samo predsjednik Ukrajine može pregovarati u ime svoje zemlje s Rusijom o okončanju rata.
Prvog dana konferencije, pored brojnih svjetskih zvaničnika, a na listi učesnika nije bilo predstavnika Rusije, predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen (Ursula von der Leyen) će govoriti o temi "EU u svijetu", dok će Vens učestvovati na drugoj sesiji pod nazivom "SAD u svijetu".
Osim o rusko-ukrajinskom sukobu fokus razgovora bit će i Bliski istok te budućnost NATO-a. Mnogi lideri u Minhenu će budno pratiti i situaciju u Pojasu Gaze, jer je rok za povratak izraelskih talaca iz Hamasovog zatočeništva podne 15. februara što je usred sigurnosne konferencije.