488 godina Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu

Gazi Husrev-begova medresa stoljećima doprinosi obrazovnom, kulturnom i civilizacijskom profiliranju Bošnjaka muslimana.

Ova najstarija odgojno-obrazovna ustanova u BiH, sutra će svečanom akademijom obilježiti 488 godina rada.

Osnovana 26. redžeba 943. po Hidžri (8. januara 1537.) vakufnamom Gazi Husrev-bega, najznamenitijeg osmanskog namjesnika i dobrotvora Bosne, predstavlja jednu od rijetkih škola u svijetu koja neprekidno radi skoro pola milenijuma.

Uvakufljena je za "učenike i ljude koji teže za znanošću i usavršavanjem" i u kojoj se "izučavaju racionalne i tradicionalne znanosti".

U medresi koju vakif želi sagraditi obrazuje se učen, izvrstan, uzorit i razborit čovjek "koji usmenom i pisanom riječju raskriva zastore sa istine, spaja grane i korijene znanosti, vlada racionalnim i tradicionalnim", navodi se u osnivačkom dokumentu vakifa Gazi Hurev-bega.

Vodeći se tim načelima, medresa je iznjedrila znamenite alime, književnike, naučnike, prosvjetitelje i reformatore.

Sadašnji reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, bivši reis Mustafa ef. Cerić te nekadašnji naibu-reis Ismet ef. Spahić svršenici su Kuršumlije, kako još nazivaju medresu zbog olovnih kupola koje prekrivaju njenu zgradu.

Tu su i akademici Esad Duraković i Rešid Hafizović, književnik Hadžem Hajdarević, kao i političari Haris Silajdžić i Safet Softić i brojni drugi.

"Medresa na svoj način daje značajan doprinos civilizacijskom i ukupnom profiliranju Bošnjaka kao zajednice i kao naroda", kaže Dževad Pleh, direktor Gazi Husrev-begove medrese.

federalna.ba/AA