22. juli 1993. godine agresor ispalio 3777 granata na Sarajevo

Prilog Irena Antić

Prošle su 32 godine od dana kada je na Sarajevo, sa položaja Vojske Republike Srpske, ispaljeno 3.777 granata. 

22. juli 1993. godine, bio je jedan je od najtežih dana za stanovnike grada pod opsadom. Broj ispaljenih projektila, koji su, u prosjeku, padali svake 22 sekunde, potvrđen je i u dnevnom izvještaju međunarodnih posmatrača. Za zločine i teror nad civilnim stanovništvom, tokom četverogodišnje opsade Sarajeva, Haški tribunal izrekao je četiri pravosnažne presude. Domaće pravosuđe do danas nije podiglo nijednu optužnicu.

22. jula 1993, nijedno mjesto u Sarajevu, nije bilo sigurno. Prije svitanja, granate su razarale sve dijelove grada. Na ulicama, u redovima za vodu, u svojim kućama, ubijani su i ranjavani civili. Sa položaja VRS-a, grad je nemilosrdno ubijan. 

Na nepravdu koja se zove tri decenije čekanja na procesuiranje odgovornih za zločine nad civilima, među kojima je 1.601 dijete, pred domaćim pravosuđem, upozorava i predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, Fikret Grabovica.

22. jula 1993., ubijen je veliki broj civila. Među desetinama ranjenih, bio je 17-godišnji Muamer Žiga. Preminuo je narednog dana. Podsjeća na to danas autor projekta Aleja snajpera Džemil Hodžić, koji je kao dječak preživio godine opsade Sarajeva. Njegov brat Amel je ubijen. Kroz projekat koji uključuje prikupljanje fotografija stranih novinara, čije su fotografije bilježile život i smrt tokom opsade, čuva sjećanje na brata, dane opsade i otpor Sarajeva.

Stanovnici Sarajeva, četiri godine, bili su na nišanu snajperista. 250 tenkova i 120 minobacača, razaralo je grad. Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, u Haškom tribunalu, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora, među ostalim, za teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva, snajpersko djelovanje i neselektivno granatiranje.

Za zločine nad stanovnicima Sarajeva, Haški tribunal, osudio je bivše komandante Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislava Galića i Dragomira Miloševića, te predsjednika samoproglašene srpske republike BiH Radovana Karadžića.

I dok Sarajevo čeka optužnice i presude za više od 11 i po hiljada ubijenih ljudi, 1.425 dana opsade, patnje terora i straha, za 3.777 granata ispaljenih 22. jula 1993. godine, u ladicama Tužilaštva BiH, predmeti sa A-liste Haškog tribunala, koji se odnose i na zločine u Sarajevu, već godinama skupljaju prašinu.