17 osoba u Sarajevu oboljelo od leptospiroze- zatraženo proglašenje epidemije

Prema zvaničnim podacima, 17 osoba je oboljelo od zarazne bolesti leptospiroze ali nema razloga za paniku, poručili su danas iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, koji je zatražio proglašenje epidemije. Iz Zavoda su ponovo upozorili građane da provode higijenske mjere pošto je obavljena deratizacija ali se provode i dodatne aktivnosti nakon što je analizama utvrđeno da je došlo do zaraze u nekoliko sarajevskih opština. Liječnici su istakli da zaraza ne dolazi iz javnog gradskog vodovoda već se prenosi sa glodara na ljude. Nadležni provode zakonom propisane mjere ali svoje obaveze trebaju provoditi i građani.

Doktor Anes Jogunčić, epidemiolog kaže da su tri glavna razloga za pojavu leptospiroze. Prvi je klimatske promjene i veće količine padavina, drugi je neredovan odvoz smetlja i njegova akumulacija, a treći je dotrajala kanalizaciona mreža:

„Pacijent dobija visoku temperaturu, negdje do 39 stepeni, glavobolja, malaksalost i onda nakon 3 do 5 dana osjećaju se bolje. Upravo zbog tih nespecifičnih simptoma može se pomiješati s nekim od virusnih.“ kaže epidemiolog Jogunčić.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo zatražio je proglašenje epidemije u ovom kantonu nakon pojave zarazne bolesti leptospiroze. Uzročnik su glodari. Deratizacija je u toku, a provode se i druge aktivnosti kako bi se spriječilo širenje zaraze naglasili su rukovoditeljica Jedinice za epidemiologiju doktorica Anisa Bajramović i direktor Zavoda Zlatan Hamza:

„I mi imamo informaciju da su se glodari namnožili. I što je vrlo važno upozoravamo građane da prestanu da bacaju džakove bajatog hljeba po travnatim površinama, to smo svjedoci svakog dana svi. To je hrana za glodare. Ja radim 16 godina u Zavodu. Nikad nismo imali epidemiju leptospiroze jer se ranijih godina uvijek obavljala redovno, dva puta godišnje deratizacija. I 2022. je bila, covid je još uvijek trajao, tenderi su znači problem... Sreća pa je deratizacija započeta u jesenjoj fazi 2024. godine, znači ovo je sad nastavak u proljeće 2025. ali ta faza jesenja nije doprinijela da se to ispravi jer su se toliko miševi razmnožili. Oni se razmnožavaju više puta godišnje. Miševi nemaju mokraćnu bešiku i oni stalno uriniraju i ova leptospira je njihova. Oni su domaćini- miševi i glodari za ovu bakteriju i nisu bolesni. Oni samo šire, a ljudi i životinje se mogu zaraziti. Cuke, mace i domaće životinje se mogu zaraziti.“, kaže doktorica Bajramović.

„Održavanje lične higijene, higijene stanovanja je ključna mjera. Sistemski se provodi deratizacija i dezinfekcija tih prostora u što treba da budu uključeni sami građani, upravitelji, kao jako bitna karika u ovom sistemu i naravno ova sistemska koja se provodi. I zaista aktivno se provodi. Već javljaju sad da nalaze mrtve miševe koje DDD kuće trebaju da pokupe i odnesu.“ kaže direktor Zavoda Zlatan Hamza.

Nakon natpisa pojedinih sarajevskih portala danas su zastupnici i tokom zasjedanja Kantonalne skupštine pitali kako je došlo do zaraze, a Danijela Kristić zamjenica predsjedavajućeg Skupštine zatražila je inspekcijski nalaz vode:

„S obzirom na prirodu bolesti, koja se može prenijeti i putem kontaminirane vode smatram neophodnim da se izvrši mikrobiološka i hemijska analiza uzoraka vode uključujući škole, vrtiće i javne objekte.“

Međutim, doktorica Anisa Bajramović negirala je danas mogućnost zaraze putem javnog gradskog vodovoda:

„Bitno je da naglasim, ovo sad po gradu se šuška, da je u pitanju voda. Ne. Gradski vodovod ne može biti izvor leptospiroze samim tim što hlor koji se stavlja u vodu za hlorisanje u javnom vodovodu ubija leptospiru istog momenta, tako da vodu isključujemo kao izvor zaraze.“ istakla je doktorica Anisa Bajramović. 

Analizama je utvrđeno da je riječ o urbanoj leptospirozi, a uzrok je neredovna deratizacija ali i neodgovornost koju moraju prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti provoditi i građani, kao i upravitelji. Kantonalni ministar zdravstva Enis Hasanović ukazao je na to:

„Prije izlaska u javnosti, na tom području se radila korektivna deratizacija jer se tamo pojavilo dosta mjesta gdje ima nepokošene trave, gdje ima otpada, odlaganja svakakvog i životinjskog materijala, mjesta koja su zapuštena i nedostatka kontejnera, tako da ima smeća okolo i pojavila se potreba za dodatnom deratizacijom. Pored toga dužni su i vlasnici objekata, dužni su i etažni vlasnici pogotovo šupe, podrumi i ostalo gdje ima mjesta gdje se glodari skrivaju i mogu ostati van dosega kada se radi deratizacija, upućeni su dopisi svima i opštinskim organizacijama da to urade.“

Prije medijskih objava kantonalni Zavod za javno zdravstvo kao i nadležne medicinske ustanove proveli su neophodne radnje kako bi se utvrdilo da je riječ o zarazi koju izazivaju glodari, a kako ne bi došlo do dezinformacija u javnosti. U nizu sprovođenja aktivnosti nadležni iz Zavoda su informisali kantonalnu upravu za inspekcijske poslove KS o pojavi leptospiroze 16. maja ove godine, odnosno o oboljelim osobama s područja Dobrinje. Inspekcijski timovi su potom od 19. maja vršili pojačane nadzore za sanitarne uslove, hranu i tržišno-turističke segmente. Iz Zavoda za javno zdravstvo upozorili su da puno veći i teži problem izaziva nevakcinacija zbog koje su uslijed epidemije morbila imali veliki broj teško oboljelih kao i smrtnih slučajeva.