11. juli već označen na zvaničnom kalendaru na stranici UN-a. Dodikov poziv na mirno razdruživanje dobio međunarodnu osudu

Nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju kojom se uspostavlja Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, 11. juli je već označen na zvaničnom kalendaru na stranici UN-a. Dan nakon usvajanja Rezolucije u znaku je brojnih reakcija. Majke iz Potočara su poručile da su Ujedinjene nacije  iskoristile priliku da isprave nepravdu.

Srebrenica  je još jednom u centru pažnje svjetske javnosti. No ovaj put su preživjele žrtve genocida doživjele satisfakciju za zločine i svu patnju koju prolaze posljednjih 30 godina.
Podršku usvajanju Rezolucije pružile su i aktivistice organizacije "Žene u crnom" iz Srbije ocijenivši da je ovo veliki historijski događaj i pravda za žrtve. Članica Staša Zajović kaže da je ovo podsticaj za regionalnu saradnju i tranzicionu pravdu u suočavanju s prošlošću. Građani Federacije podržavaju usvajanje Rezolucije, a njihovi pozitivni komentari preplavili su društvene mreže.

I brojne ambasade sa sjedištem u Sarajevu pozitivno su reagovale poput SAD-a I Irana. Iz iranske ambasade  poručili su kako je genocid nešto što je strašan čin i kako što prije treba zaustaviti zločin koji se trenutno dešava u Gazi. Brojne su reakcije političkih zvaničnika. Federalni premijer Nermin Nikšić kazao je kako je jučer poslana važna lekcija dijelu čovječanstva koji još uvijek ne zna razliku između dobra I zla. Član Predsjedništva BIH Željko Komšić kaže da je stavljena tačka na pitanje genocida I da će naša zemlja iz ovoga izaći jača. Među prvima se iz Njujorka obratio predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović:

“Ovo je historijski dan za državu Bosnu i Hercegovinu, za Evropu, ali i čovječanstvo, pobijedila je istina i pravda.”

Većinski su politički predstavnici iz Federacija ujedinjeni u stavu da  naša zemlja treba zapamtiti imena država koje su glasale protiv usvajanja Rezolucije. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je najavio da će BiH uputiti protestnu notu u svih 19 zemalja koje su glasale protiv usvajanja Rezolucije:

“Smatramo da se svrstavaju na stranu počinioca ratnih zločinaca i da ne poštuju presude međunarodnih sudova. To je naša ljudska obaveza.”

Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici, kazao je u svojoj reakciji visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt):

“Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja,  umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve.  To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran.”

U susjednoj  Srbiji I Republici  Srpskoj, dijametralno suprotni stavovi. I vladajući I opozicija ujedinjeno protiv usvajanja Rezolucije o genocidu  u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama na tragu –odbacivanja  relevantnosti Rezolucije, proglašavanju porazom međunarodnog  prava, tvrdnje da je zapravo riječ o pobjedi strane koja se usprotivila  usvajanju Rezolucije. Predsjednik RS-a Milorad Dodik ocijenio je da je Rezolucija propala jer za nju nije glasala ni natpolovična većina. A upravo na dan usvajanja Rezolucije, Dodik je iz Srebrenice ponovno najavio da će iz RS-a - Federaciji BiH predložiti mirno razdruživanje entiteta u BiH. Na ovu prijetnju danas su stigle oštre reakcije iz ambasada SAD i Velike Britanije u našoj zemlji.

"Razdruživanje" RS-a ne znači njenu nezavisnost niti kraj BiH, nego znači kraj RS-a”, poručili su iz američke, a iz ambasade Velike Britanije ističu da “Nije tačno da se Republika Srpska može otcijepiti od BiH, niti da može postojati van države.”

O nastavku secesionističkih prijetnji predsjednika RS-a Milorada Dodika govorio je i Peter Stano, glasnogovornik Evropske unije:

“Ono što su države članice Evropske unije rekle je i da je Evropska unija zabrinuta zbog zakonodavstva i inicijativa u Republici Srpskoj koje su u suprotnosti sa evropskim putem Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i postupke koji dovode u pitanje ustavni poredak zemlje. Države članice su naglasile da je potrebno poštivati suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.”

Zaključio je kako će secesionističke ideje ili akcije u tom pogledu samo još više izolovati njihove aktere nego što su već izolovani, donijeće još više teškoća ljudima koji su taoci autora ovih ideja i akcija, naveo je Stano.